ZAGREB,29. travnja 2008.(Hina) - Zastupnici u Hrvatskom saboru podržali su danas u raspravi izmjene Zakona o zaštiti zraka čime se hrvatsko zakonodavstvo u području zaštite okoliša usklađuje s europskim normama i Kyoto protokolom, ali su iz oporbe upozorili da nije do kraja definirano pitanje provedbe novih zakonskih mjera.

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša Nikola Ružinski rekao je da će se izmjenama Zakona, koji je na snazi od 2005., sada, među ostalim, riješiti pitanje trgovanja kvotama emisije stakleničkih plinova.

Utvrdit će se alokacijski planovi s točnim kvotama emisija za pojedine pogone, kazao je Ružinski i naveo kako su izmjenama zakona propisane i kazne za prekršitelje od 750 kuna za svaku tonu prekoračenih emisija iznad alokacijskim planom utvrđene kvote.

Najavio je i da će Državna mreža za mjerenje kakvoće zraka prijeći u vlasništvo Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Iz SDP-a smatraju da je zakon, s novim izmjenama, formalno-pravno usklađen sa EU zakonodavstvom, ali je problem kako ga provesti.

"Nismo Kina i nemamo takvih problema sa zagađenjem zraka, jer nemamo ni takvu industriju", navode, ali i pitaju što će biti s izgradnjom novih pogona, ako postojeći pogoni ispune kvotu emisije. Predlažu da se u sustav nadzora, zajedno s Hidrometeorološkim zavodom uključe i druge znanstvene ustanove i instituti jer, kako napominje SDP-ovac Zdenko Franić, nije važno samo utvrditi zagađenje, nego naći za to i odgovarajuće rješenje.

Oporbeni zastupnici smatraju da zakon ne pruža garanciju da će u Hrvatskoj biti ostvareno načelo održivog razvoja i upozoravaju da je ove godine iz proračuna izdvojeno manje novca nego dosad za poticanje obnovljivih izvora energije.

Za stanovnike Sisačko-moslavačke županije svaka promjena u području zaštite zraka dobro je došla, iako je riječ o tehničkom usklađivanju zakona, rekao je Ivan Šantek (HDZ) i dodao kako u Sisku i Kutini, unatoč termoelektrani, rafineriji i petrokemiji žele zrak prve kvalitete. Korak ka tome je i stalno mjerenje kakvoće zraka, dodaje.

U raspravi je istaknuto kako Hrvatska ima obvezu do 2012. smanjiti emisiju CO2 za pet posto u odnosu na 1990. pa treba razmišljati i o korištenju vjetroelektrana, šumske biomase, sunčeve energije, malih hidroelektrana i geotermalnih izvora.



(Hina)