Podstanar

Ne znam da li sam u pravi podforum s ovom temom.

Naime, o čemu se radi.

Imam tetku, 90 godina staru, koja je iznajmila svoju kuću ženskoj osobi, koja živi u njoj s partnerom, nisu vjenčani.

Između njih je došlo do poremećenih odnosa. Njen partner je uzeo jedan ključ od ulaza (kuća ima dva ulaza) i koristi taj ulaz samo on. Žena zbog poremećenih odnosa želi napustiti kuću, a on kaže da će ostati u njoj. Moja tetka je s ženom pregovarala o najmu kuće.

Tetka ne živi u mjestu u kojem je kuća.

Sada bi ona u toj svojoj kući htjela živjeti, da bude bliže meni koji sam njen nećak, jer nikog od djece, supruga nema,

Što učiniti, i koje pravne korake treba preduzeti ako muškarac ne bi htio napustiti kuću.

Puno hvala na svakom odgovoru.

Ako je napravljen pismeni ugovor o najmu onda ide tuzba sudu ako nije ispostovao rok za iseljenje Ako je on tu bez ugovora prvo neka mu ona kaze usmeno rok cr, 2 ili 3 mjeseca da nadje sebi drugi stan,, Ako to neispostuje onda neka ga prijavi policiji za uznemiravanje ..

Ako je napravljen pismeni ugovor o najmu onda ide tuzba sudu ako nije ispostovao rok za iseljenje Ako je on tu bez ugovora prvo neka mu ona kaze usmeno rok cr, 2 ili 3 mjeseca da nadje sebi drugi stan,, Ako to neispostuje onda neka ga prijavi policiji za uznemiravanje ..

Policija nemože iseliti najmoprimca, treba ponijeti tužbu. Jer najmoprimac uživa zaštitu nepovredivosti doma, a i posjednik je.

On nije nakmoprimac, već žena, ona je ugovorila najam kuće, ali je i na svoj način zakomplicirala dozvoljavanjem suživota s muškarcem u kući.

Policija je dolazila, ali kažu da taj njihov odnos spada u "obiteljsku" svađu!!!

On nije nakmoprimac, već žena.

 

policija je dolazila, ali kažu da taj njihov odnos spada u "obiteljsku" svađu!!!

Opet ona je posjednik i ima pravo biti tamo. Morate ju tužiti

Poštovani, ako žena ionako želi napustiti kuću, napravite raskid ugovora o najmu po čl. 19 st. 3 ili čl. 21 Zakona o najmu stanova, a od muškarca pismeno zahtjevajte napuštanje posjeda. Ako ne postupi po zahjevu, pozovite policiju poradi uznemiravanja posjeda i pokrenite parnicu temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, među ostalim, uređuje i zaštitu posjeda nekretnine, u slučajevima uznemiravanja ili oduzimanja posjeda. Prema odredbama toga Zakona (članak 21.) pravo na zaštitu posjeda ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo.

To je pravo zajamčeno čak i posjedniku koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja. Dakle, i on ima pravo štititi svoj posjed, jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran.

Rok za zaštitu posjeda relativno je kratak: pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda)

Sudsku zaštitu posjeda uređuje članak 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji propisuje da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

Sud ovu zaštitu posjeda pruža u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

Poštovana, ako žena ionako želi napustiti kuću, napravite raskid ugovora o najmu po čl. 19 st. 3 ili čl. 21 Zakona o najmu stanova, a od muškarca pismeno zahtjevajte napuštanje posjeda. Ako ne postupi po zahjevu, pozovite policiju poradi uznemiravanja posjeda i pokrenite parnicu temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, među ostalim, uređuje i zaštitu posjeda nekretnine, u slučajevima uznemiravanja ili oduzimanja posjeda. Prema odredbama toga Zakona (članak 21.) pravo na zaštitu posjeda ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo.

To je pravo zajamčeno čak i posjedniku koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja. Dakle, i on ima pravo štititi svoj posjed, jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran.

Rok za zaštitu posjeda relativno je kratak: pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda)

 

Sudsku zaštitu posjeda uređuje članak 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji propisuje da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

Sud ovu zaštitu posjeda pruža u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

Neposredni posjednik je korisnik, a vlasnici su posredni posjednici i nemogu staviti zahtjev za zaštitu svog posrednog posjeda ako bi bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu(što je ovdje slucaj). Policija tu nemože ništa poduzeti, jedino vas može uhititi ako ih pokušate izbaciti iz stana.

Neposredni posjednik je korisnik, a vlasnici su posredni posjednici i nemogu staviti zahtjev za zaštitu svog posrednog posjeda ako bi bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu(što je ovdje slucaj). Policija tu nemože ništa poduzeti, jedino vas može uhititi ako ih pokušate izbaciti iz stana.

Poštovani, korisnik je najmoprimac (ženska osoba) koja ionako želi napustiti kuću. Raskidom ugovora o najmu (temeljem čl. 19 st. 3) i napuštanjem nekretnine od strane najmoprimca, muška osoba koja nije ni navedena ugovoru o najmu ima pravo, zdravoseljački rečeno pokupit prnje ili završiti na sudu temeljem ZOV-a.

Pismeni zahtjev i policija tu služi samo zbog roka za zaštitu posjeda

Uzmimo da nije naapravljen ugovor o najmu a ovaj nezeli da izadje.. Ako tetka ima licnu osobnu iskaznicu adresiranu na tu kucu onda ona ima pravo pristupa u tu kucu izbacujem vsarijantu sudske parnice vec na primjer ona ulazi u kucu kad on nije tu i zabranjuje mu ulaz ,,,dolazi policija ona ima i osobnu i vlasnicki list nalazi se unutar kuce a on ima mozda samo osobnu na toj adresi a mozda i nema i nalazi se izvan kuce

Uzmimo da nije naapravljen ugovor o najmu a ovaj nezeli da izadje.. Ako tetka ima licnu osobnu iskaznicu adresiranu na tu kucu onda ona ima pravo pristupa u tu kucu izbacujem vsarijantu sudske parnice vec na primjer ona ulazi u kucu kad on nije tu i zabranjuje mu ulaz ,,,dolazi policija ona ima i osobnu i vlasnicki list nalazi se unutar kuce a on ima mozda samo osobnu na toj adresi a mozda i nema i nalazi se izvan kuce

I specijalni dodatak. Kaznena prijava vlasniku zbog narušavanja nepovredivosti doma

A sta ako ona udje u svoju kucu sa osobnom isk,, pa ga pusti unutra i onda nakon nekog vremena ga prijavi za nasilje,,

A sta ako ona udje u svoju kucu sa osobnom isk,, pa ga pusti unutra i onda nakon nekog vremena ga prijavi za nasilje,,

E to je onda lažno prijavljivanje. A nasilje treba i dokazati. I još malo da pojasnim razliku između doma i vlasništva. Dom čine prostrije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) povezanost, bez obzira na to da li ih nastanjuje zakonito ili bez ovlaštenja. Ulaskom protiv volje korisnika ispunjava se bice kaznenog djela narušavanje nepovredivosti doma čl 141 KZ. Vlasnik nema jače pravo od korisnika.

Ovdje nema ulaska protiv volje vec mimo volje ,,, tetka dolazi u kucu nema nikoga u kuci ona tada postaje posjednik i ostaje vlasnik.

Naime, o čemu se radi.

 

Što učiniti, i koje pravne korake treba preduzeti ako muškarac ne bi htio napustiti kuću.

 

Puno hvala na svakom odgovoru.

Ovdje nema ulaska protiv volje vec mimo volje ,,, tetka dolazi u kucu nema nikoga u kuci ona tada postaje posjednik i ostaje vlasnik.

Nepostaje, jedino što postaje je počinitelj kaznenog djela narušavanja nepovredivosti doma. I neistiniti posjednik.

cudo eto vidite i sami sta se i kako radi i te zakonske zavrlzlame a pravosudje ko puz Evo vam jedan dobar savjet,, porazgovarajte sa tom osobom sto je u kuci i ponudite mu oko 500 evra ili ,,,1 da nepravi probleme i da izadje u nekom razumnom roku ali prvo da vam prepusti kucu, da potpise To bi inace pravosudje trebalo da radi po kratkom postupku mjesec najvise ,,,,Treba osnovati registar gdje stoje oni koji prave podstanarske probleme ,da ljudi znaju s kim imaju posla a i da podstanari postanu posteniji zbog stigme i nemogucnosti ponovnog nalaska nove zrtve

Razgovor, razgovor, razgovor.

Riješeno pozitivno, ključevi su u džepu.

Uvijek najbolje rješenje.

Riješeno pozitivno, ključevi su u džepu.

odlicno

Poštovani, hvala vam na povratnoj informaciji.

Da ne otvaram novu temu.

Situacija je sljedeća: Imam u vlasništvu kuću, podstanari su unutra, nema ugovora o najmu, pronašao sam kupca međutim podstanari neće van.

Pitanje, što napraviti?

Dali ja kao vlasnik imam pravo u toj situaciji raditi neke zahvate za poboljšanje vrijednosti nekretnine?

Hvala.

prije 1 sat, čudo je napisao:

Da ne otvaram novu temu.

Situacija je sljedeća: Imam u vlasništvu kuću, podstanari su unutra, nema ugovora o najmu, pronašao sam kupca međutim podstanari neće van.

Pitanje, što napraviti?

Dali ja kao vlasnik imam pravo u toj situaciji raditi neke zahvate za poboljšanje vrijednosti nekretnine?

Hvala.

 

Ja bih išao sa reivindikacijskom tužbom, a što se tiče poboljšanja, smatram da možete to raditi, ali bi podstanari vjerovatno mogli tužiti vas za smetanje posjeda, ako bi ih ti radovi ometali u stanovanju. 

prije 1 sat, čudo je napisao:

Pitanje, što napraviti?

Tužbom tražiti da Vam se nekretnina preda u posjed, te možete istaknuti i zahtjev za isplatu naknade radi korištenja nekretnine (najamnina), jer se od podnošenja tužbe koristi bez Vaše suglasnosti i valjanog pravnog osnova.

prije 1 sat, čudo je napisao:

Dali ja kao vlasnik imam pravo u toj situaciji raditi neke zahvate za poboljšanje vrijednosti nekretnine?

Ovisi kakve zahvate. U svakom slučaju odgovor je ne, ako pri tome ometate podstanare.

Nefuratios i Borbena7 hvala.

Što se tiče radova, odnosili bi se na formiranje parkirnog mjesta u vrtu, i ne bi se ulazilo s radovima unutar nekretnine.

prije 4 sati , čudo je napisao:

Što se tiče radova, odnosili bi se na formiranje parkirnog mjesta u vrtu, i ne bi se ulazilo s radovima unutar nekretnine.

Ne vidim zašto ne bi mogli pristupiti ovakvim radovima.

Hvala Borbena7.